Pčelarstvo za početnike

Proljetni pregled društva

Prvi proljetni pregled društava

Ne može se točno kalendarski odrediti kad treba vršiti prvi detaljni proljetni pregled pčelinjih društava, to zavisi u prvom redu od klimatskih uvjeta. Povoljni klimatski uslovi za ovaj posao stvaraju se u većem dijelu naše zemlje u drugom mjesecu, a još češće u trećem mjesecu. Najbitnije je da temperatura vanjskog zraka bude iznad 18 stupnjeva, a da dan kad će se obaviti prvi proljetni pregled bude sunčan, tih, bez vjetra.

Ako su pčelinja društva ušla u zimu sa mladom i plodnom maticom, sa dosta mladih pčela radilica izvedenih u prvoj dekadi osmog mjeseca, pa do zazimljavanja, i sa dosta kvalitetne rezervne hrane, neki iskusni pčelari sa velikim brojem košnica i ne obavljaju prvi detaljan pregled društava na uobičajen način. Oni po ponašanju pčela radilica prilikom izletanja i uljetanja u košnicu, i na osnovu letimičnog pregleda ocjenjuju stanje stanje u košnici.

Međutim, bez obzira što se pčelinja društva prilikom detaljnog pregleda uznemiravaju, preporučujemo da se poslije izimljavanja, kad to dozvole vremenske prilike, obavezno detaljno pregleda svaka košnica. To je najsigurniji način da se utvrdi pravo stanje društva, što je neophodno za poduzimanje mjera za njihov brži razvoj, odnosno pripremu za uspješno korištenje prve glavne paše.

Treba se temeljito pripremiti za ovaj pregled pčelinjih društava, tako da tijekom pregleda ne bude zastoja, da se sve obavi pravilno, smireno, ali i dovoljno brzo, jer svako odugovlačenje može da dovede do neželjenih posljedica, na primjer, pojave grabeži, nazeba, oštećenja matica i slično.

Pribor za pregled treba prebrisati i dezinficirati, pa ga stavitiu za to pripremljeno sanduče. Provjeriti da li dimilica dobro funkcioniše i pripremiti dovoljno materijala za nadimljavanje.

Podsijećamo pčelare da je neophodno pripremiti i bilježnicu u koju se odmah po završenom pregledu upisuju svi podaci o nađenom stanju, za svaku košnicu posebno. Na osnovu tih podataka, po završenom pregledu svih košnica na pčelinjaaku, poduzimaju se odgovarajuće mjere za svaku košnicu posebno.

Prvi proljetni pregled pčelinjih društava je, u stvari, najdetaljniji pregled u godini, a njegov cilj je:

• Da se utvrdi kako su pčelinja društva prezimila
• Da li imaju maticu i kakvog je kvaliteta
• Kakva je jačina pčelinjeg društva u pogledu broja pčela radilica, odnosno da nije tijekom zime uginulo mnogo pčela radilica
• Da li ima bolesti i štetočina i u kojem su obimu
• Da li su zidovi košnice i saće zaprljani izmetom
• Ima li radiličnog legla i dali je ono kompaktno u neprekidnom nizu
• Da li ima rezervne hrane i kolika je, kako je ona u košnici razmještena itd.

Prije početka pregleda pčelinje društvo treba nadimiti kroz leto sa nekoliko lakih mlazeva dima, minutu dvije pričekati, pa onda pažljivo otvoriti košnicu. Zatim, odozgo, preko satonoša, ponovo nadimiti pčele sa nekoliko mlazeva dima, vodeći računa da se dimilica ne primiče blizu pčela i da se ne prave suviše oštri pokreti sa mehovima dimilice, kako se ne bi stvarale varnice ili vrući dim.

Neki pčelari ne znaju da suvišno nadimljavanje škodi pčelama, a u težim slučajevima može da dovede do oštećenja, pa čak i do uginuća matice. Zato treba pčele što manje nadimljavati, samo onoliko koliko je to neophodno da se može uspješno raditi.Kad su pčele nadimljene i odozgo, pričeka se malo, pa se počinje pregled. Pažljivo se vadi ram po ram, pregleda i vraća na svoje mjesto.

Maticu ne treba tražiti, jer to obično dugo traje, a pregled treba brzo završiti. Prisustvo matice i njen kvalitet cijeni se po leglu. Kad je radiličko gnjezdo gusto zbijeno u neprekidnoj površini i kad su ćelije legla normalno ravno zatvorene, znak je da društvo ima maticu dobrog kvaliteta i da nema bolesti pčelinjeg legla. Ako je leglo prošarano, poredano u isprekidanom nizu, znači da društvo ima maticu lošijeg kvaliteta. Ako u nekoj košnici ima samo trutovskog legla, matica je lošijeg kvaliteta. U koliko je leglo suviše prošarano, a uz to ima više trutovskog legla, matica je lošijeg kvaliteta. Ako u nekoj košnici ima samo trutovskog legla, a nema radiličkog, znak je da to društvo ima lažnu maticu ili trutovnjaču.

Početkom marta jače pčelinje društvo treba da oko 10 do 12 kilograma rezervne hrane. Uporedno sa pregledom treba čistiti košnicu od svake prljavštine, a naručito od trunja koje se nagomilalo na podnjači. U tome trunju na podnjači ima dosta voska, od voštanih poklopaca padaju na podnjaču i tamo se gomilaju. Trunje sa podnjača treba prosijati, pa dio od voštanih poklopaca pretopiti u vosak, a ostalu prljavštinu spaliti ili dublje zakopati.

Uporedno sa ovim pregledom treba i preuređivati pčelinje gnjezdo. Preuređenje pčelinjeg gnjezda potrebno je radi toga što se tijekom zime u centralnom dijelu gnjezda potroši dosta hrane, a broj pčela radilica se smanji, jer manji ili veći broj njih tijekom zime ugine. Prostor u košnici je obično veliki za tako smanjen broj pčela, a hrana nije raspoređena u košnici kako bi to bilo najpogodnije za brži razvoj pčelinjeg društva. Zato gnjezdo treba suziti, odnosno grupisati leglo, pčele i hranu na manji broj ramova, a raspored ramova prilagoditi onako kako je to najpogodnije za brži razvoj pčelinjeg društva.

Grupira se 6 do 9 ramova, ponekad više ili manje, što zavisi od jačine pčelinjeg društva. U centralni dio gnjezda stavljaju se ramovi sa leglom, a odmah do njih oni ramovi koji imaju u gornjem dijelu vijenac sa medom, odnosno mednu kapu, ali tako da na na saću ima dosta praznog pogodnog prostora gdje će matica da polaže jaja. Do ovih ramova stavljaju se ramovi sa dosta meda i sa dosta polenovog praha. Tako grupirano pčelinje gnjezdo odvoji se od ostalih ramova pregradnom daskom ili novinskim papirom.

Ovako suženo pčelinje gnjezdo treba ponovo utopliti, kako bi se spriječile posljedice od još uvijek mogućeg zahlađenja. Sve to omogućava pčelinjem društvu da normalno njeguje, hrani i zagrijava pčelinje leglo, tako da u području legla temperatura stalno bude od 33 do 35 stupnjeva. Svako odstupanje od ove temperature štetno se odražava na razvoj pčelinjeg društva u cijelini.

Neki pčelari ukazuju da je ovo utopljavanje važnije od zimskog, jer se u to doba naglo razvija leglo, a razlike između noćne i dnevne temperature su velike. Uz to vremenske prilike su u to doba veoma promjenjive, pa može i da zahladi. Kod društava koja nisu dovoljno utopljena, prošireno leglo može da nazebe, satruli i izazove razna oboljenja. Ako je utopljavajući material tijekom zime ovlažio, treba ga zamijeniti sviježim i suhim.Kad se tako završi pregled i preuređenje pčelinjeg gnijezda, košnica se pažljivo zatvori.

Na kraju pregleda jedne košnice treba u bilježnicu upisati sve detalje nađenog stanja, a naručito, sljedeće:

• Da li društvo ima maticu i kakvog je kvaliteta. Ako ima dosta legla u odnosu na druga društva i ako je leglo kompaktno znači da je matica dobra i obrnuto;
• Kako je jako društvo, odnosno koliko ima pčela radilica;
• Koliko ima rezervne hrane, meda i polenovog praha;
• Kakvo je stanje saća, ne samo u pogledu njegove starosti, već i da li je ono plesnjivo, koliko ima saća sa trutovskim ćelijama, koliko ga ima na bilo koji način oštećenog, itd.
• Da li su se pojavile bolesti ili štetočine;
• Ako nema matice, da li je već došlo do pojave lažnih matica i dr.

Sve ove i druge pojedinosti, za svaku košnicu posebno, poslije pregleda svih pčelinjih društava, prenose se iz priručne bilježnice u osnovnu knjigu, što zavisi kako je ko ustrojio evidenciju pčelinjih društava. Ovo se čini , u cilju poduzimanju pravih mjera za svako društvo posebno, i to odmah poslije pregleda.